Teorija velikog praska (3rd Rock from the Sun) Četvrta dimenzija, Peti element i Šesto čulo i moja relevantna manifestacija volje besmrtne vile od arga,slenga i žargona

ne standardnih jezicki variteti-Satrovacki govor; govor profesionalnih krugova, poseban govor odredjenih drustvenih grupa ili subkultura u nekom drustvu, pomodan govor, nerazumljiv ili nepravilan govor, govor namerno kodifikovan da ga samo upuceni razumeju...
sleng nizih/neskolovanih/neobrazovanih drustvenih slojeva,"Klinacki/crnacki/lopovski sleng".
Postoje neke razlike. Argo, u kontekstu našeg jezika, je mnogo ređa reč, zapravo jedan stručni termin sa dosta preciznim značenjem. Sleng obuhvata isto značenje kao i argo ali je i dosta širi, a žargon je najširi i praktično najupotrebljiviji pojam.a tu je također i Internetski/umetnicki/inzenjerski zargon*
 
Prosvijetli me, molim te, o čemu se radi.
Moram se krišom ušunjati u biblioteku i mislim da sam* ne da mislim* već "jesam"pronašla odgovor na stogodišnje pitanja.
 
nešto o nastanku "tog" glagola?
 
Onda dobro. Ispravno sam shvatila značenje.
 
Na primjer, kod nas bi se u tom smislu reklo šljiviti, što je u vezi s izrazom "ni za suhu šljivu", dakle, "nimalo". Može i fermati ili šmirglati, a u Rijeci abadirati. Možda i drugdje...

 
razgovorni jezik (kolokvijalni jezik), jezik kakvim se sporazumijevamo u svakidanjim prilikama – doma, na ulici, u trgovini itd. Osnovica mu može biti govor kojega kraja ili standardni jezik, također i s prebacivanjima iz jedne u drugu osnovicu. Stil mu je najčešće jednostavan, no raznolik je, živ i izražajan, također emotivan, pun naizglednih pretjerivanja ili drugačijih značenjskih pomaka (strašno dobra pjesma), s dodavanjima raznih pojačajnih riječi ili izraza (ja sam osobno apsolutno definitivno za to, također i zamjenjujućih druge, na primjer iznimno dobar za veoma/vrlo/jako… dobar), s riječima ili izrazima preuzetima iz drugih stilova, strukovnih jezika i stranih jezika (glede toga, u vezi s tim, cirka, sori, također citati iz drugih jezika: volens-nolens, last but not least, mamma mia!) ili iz govora/dijalekata (ovisno o krajevima) u njemu se često nahode poštapalice (od “običnih” ovaj, ono, znaš i sl. do “jačih” hoćeš-nećeš te u brzu govoru oš-neš, teda-negda). U razgovornom se jeziku, po tome kako to govoritelju zatreba, pojavljuju i oblici koji su u njemu rijetki, na primjer aoristi i imperfekti (rekoh ja njemu, dođosmo mi; malo se pogledavasmo), starinski imperativi (pravo ti budi) itd., što dolazi što iz raznih stilova standardnoga jezika, što iz domaćih govora. Razgovorni jezik suživi uz standardni jezik, i svaki se od njih (te drugi jezici) upotrebljava ovisno o prilikama, i neprilično je na primjer prigovarati u vezi sa standardnim jezikom da “tako nitko ne govori”, jer razgovorni jezik nije mjerilo za standardni kao što nije ni obratno.

Umjetni jezici kroz Povijest srpskohrvatskog jezika ili Jezik s kojim govore mladi-U mnogo se knjiga, filmova i serija koriste izmišljeni jezici. Naravno, velik broj tih jezika zapravo nema smisla, ali postoje i oni koji su s vremenom dobili svoj pravopis, gramatiku i rječnike.
 
Baskijski jezici, Fiktivni jezici, Izumrli jezici, Jezici po abecedi, Jezici po kontinentima, Jezične porodice, Kojsanski jezici, Kreolski jezici, Makrojezici, Popis jezika po kodnim nazivima, Službeni jezici, Tolkinovski jezici, U izradi, Jezici, Ugroženi jezici, Umjetni jezici, Zapotecan jezici, Znakovni jezici, Indoeuropski jezici - Nigersko-kongoanski jezici, Austronezijski jezici - Indijanski jezici,Nilsko-saharski jezici - Uralsko-altajski jezici, Srpskohrvatski jezik, Jezične porodice i jezici: Afrazijski jezici - Austroazijski jezici, Transnovogvinejski jezici, Novo srpskohrvatskog,hrvatski jezik, Francuski jezik, španjolski jezik, Kajkavsko narječje, Indoeuropska jezična porodica i tako dalje.
 
 
E sad napokon znam na koji i sa kojim jezikom ja govorim**S avatarskim jezikom popularne kulture.Zaslužni za porast umjetnih jezika koje poznajemo iz popularne kulture, prvenstveno su obožavatelji koji su samostalno proširili njihovu učestalost, odvojili ih od njihovog izvora i prenijeli u svakidašnju upotrebu. Danas na klingonskom jeziku možemo pročitati Shakespearovog Hamleta, surfati Googlom ili otkrivati Wikipediju.
 
karakteristična redukcija samoglasnika zbog jezične ekonomije koja podrazumijeva iznošenje što više obavijesti uz što manje napora. Tako se primjerice često javljaju reducirani oblici poput: Kol'koćete? ili Naprav'te kak' hoće'te. umjesto: Koliko ćete? i Napravite kako hoćete. Gotovo je neizostavna pojava krnjeg infinitiva: Pisat' il' ne pisat'? ili Potrebno je pročitat' i nadopunit'. umjesto: Pisati ili ne pisati? i Potrebno je pročitati i nadopuniti.
 
hrvatski standardni jezik-razgovorni stil . Osnovne su karakteristike razgovornog stila kao stila svakodnevne komunikacije:jednostavnost, nepripremljenost, spontanost, neslužbenost te opuštenost.
 
Nezaobilazna je osobina i stezanje samoglasnika kod glagolskih pridjeva radnih (Sviro sam, ali nisam prošo umjesto: Svirao sam, ali nisam prošao) i veznika kao (Ko da bi ti slušo da si otišo. umjesto: Kao da bi ti slušao da si otišao). Osim samoglasnika razgovorni stil ispušta i suglasnike, vrlo često u oblicima zamjenica, primjerice: Ne'aš pojma, zna ne'ko? ili 'Ajde, to sva'ko zna!umjesto: Nemaš pojma, zna netko? i Hajde, to svatko zna!.
 
 
Primjer takve uporabe aorista za buduće vrijeme: Ajme, daj da se uhvatim zatebe, upadoh. Uporabu futura prvog u nekim je konstrukcijama bolje zamijeniti futurom drugim: Ako će prigovarati, valjda neće dugo umjesto: Ako budu prigovarali, valjda neće dugo. Glagolski prilozi prošli i sadašnji zamijenjeni su konstrukcijama poput: čitao je tekst i shvatio je i Pročitao je poruku i shvatio o čemu je riječ. umjesto: čitajući tekst, shvatio je i Pro-čitavši poruku, shvatio je o čemu je riječ. Glede određenosti i neodređenosti pridjeva, razgovornom stilu svojstvena je uporaba određenih oblika: čuo se jaki vrisak umjesto: čuo se jak vrisak, a neodređenost iskazuje neodređenim članovima jedan, jedna, jedno: čuo se jedan jaki vrisak umjesto: čuo se jak vrisak. ak se i pridjevi na –ov-/-ev-, -in- sklanjaju, umjesto po sklonidbi neodređenog oblika.
 
 
Tako nominativni i genitivni oblik uzimaju osnovu iz drugih padeža pa se umjesto gledalac i gledalaca javljaju oblici gledaoc i gledaoca. Kod kategorije zamjenica nepravilnost u odnosu na standard javlja se prilikom uporabe zamjenice koji koja se u razgovornom stilu upotrebljava i kada je riječ o neživom:
Razgovorni stil ima specifičnu sintaksu rečenice koju prije svega karakterizira eliptičnost. Eliptičnost je moguća u razgovornom stilu zbog konteksta i situacije.Za razgovorni stil kažu kako je „rječnik razgovornog stila konkretan, a ne apstraktan“ te je zbog toga „oslobođen svake diskurzivnosti“ što mu omogućuje uskraćivanje podataka i izostavljanje zalihosti rečenica...
Zbog toga se javljaju ustaljeni izrazi poput Đenja!, Veče!, Inače?, Šta ima? umjesto u standardnom jeziku uobičajenih cjelovitih oblika Doviđenja!,Dobro veče!, Kako ste inače?, Što ima novog? i sl.
 
 
Sintaksu razgovornog stila specifičnom čini i redoslijed riječi „koji odgovara slijedu govornikove misli“: Tvojim prijateljima je rekao da nisam bila, a takav slijed drugačiji je od obvezatnog jer enklitika ne stoji iza tvojim ili iza rekao, dakle:Tvojim je prijateljima rekao da nisam bila ili Tvojim prijateljima rekao je da nisam bila. Uz navedenu pojavu, karakteristično je i stavljanje predikata na prvo mjesto u rečenici što je opet odraz redoslijeda govornikovih misli:Predomislit će se on, vidjet ćeš, Poskliznuo se ja samo tako, i Govoreći općenito o obilježjima rečenice razgovornog stila, valja primijetiti kako prevladavaju jednostavne rečenice, a kada je riječ o složenim rečenicama, prevladavaju nezavisnosložene, što je i vidljivo iz dosada navedenih primjera. Emocionalno-ekspresivni karakter razgovornoga stila prepoznatljiv je i po čestoj uporabi uskličnih rečenica: Aha!, Daj, ja ne vjerujem!,Strašno!, Odlično!, zatim po imperativnim rečenicama: Daj, nemoj zezat!, Ma, daj bježi tamo!, Ajd' samo probaj. te po upitnim rečenicama poput: Poštar?, Može sportske?, Trebaš tanjur?, Je l' ti bolje?, Vrećicu?, Na drugom?, Dva ili tri,? Nešto osim toga?, Ne, hvala i sl. U tim rečenicama također valja ukazati na eliptičnost.Osobitost leksičke razine bilježi inovativnost, spontanost, ekspresivnost i sloboda razgovornog stila što vodi do česte uporabe kolokvijalizama, izraza isključivo vezanih uz razgovorni stil. U funkciji se izražavanja ekspresivnosti i emocija često javljaju čestice poput eto, evo, gle, je l': Evo ga na!,Gle, shvati više!, A, je l', znači tako!.
 

I tako ukratko ipak postoji naziv za moj govorni maternji jezik(»pod šatorom«. Šatrovački);kažu da ne odudara od Hrvatskog.Definiraju ga kao raznolike ne književne oblike jezika koje jednim imenom nazivaju supstandardom te u njega ubrajaju »sve oblike gradskoga govora koji nisu kodificirani, tj. fiksirani u rječnicima i gramatikama.«
 
 
 
 
 
 
»govor šireg socijalnog kruga karakteriziran izrazima,značenjima i sintagmama koje ne pripadaju standardu i normi« te daje sinonime: sleng, šatra i argot. U drugom značenju on žargonom smatra»govor užeg profesionalnog kruga, uvriježeni jezik određene struke koji se spontano razvio neovisno o službenom nazivlju, osobit po tome što je riječima preuzetim iz govornoga jezika pridodao nova značenja koja često nisu razumljiva onima izvan struke«.(inžinjeri)**
 
 
 
 
 
regiolekt kao »regionalni oblik općega jezika zajedničkoga svim stanovnicima— regionalną odmianę języka ogólnego mieszkańców« koji se sastoji od narodnih,društvenih i profesionalnih govora.
 
 
nestandardni, neknjiževni jezik ili supstandard (za razliku od standardnoga,
književnoga jezika), koji do sada nema cjelovite gramatike;
 
razgovorni (živi, svakodnevni) jezik, koji proučava pragmatika;
 regiolekt, seoski govor pojedinoga dijalekta (polj. gwara wiejska)
koji ima djelomično zapisanu gramatičku strukturu i proučava ga etnolingvistika;
 
sociolekt, gradski govor, žargon, slang, šatra, govor pojedinih socijalnih skupina 
 
 
 obiteljski jezik (polj. język familijny, Handke 1995), koji proučava pragmatika i sociolingvistika;
 idiolekt, individualna, autorska tvornica novih riječ i, koja je predmetom proučavanja pragmatike.
 
 
 
 
i o »američkom slangu« kraćenje riječi izvodi na tri načina: odbacivanjem dijelova riječi (obično silabičnih) bez promjene njihova značenja, i to naziva clipping ili shortening (2009:126). Može se npr. odbaciti prvi dio riječi airplain tako da ostane plain, a obje riječi znače avion. Iz talijanskoga oblika u engleski je došla riječ influenza, a u engleskom se skratila na flu, što znači da je žargonska izvedenica.
 
EEEE ;e sad sam umorna i znam zašto sam započela čitati o Morse kodu i Brailovom pismu?
Pa društvo kako vam se sviđa jezik mojih praotaca?Izvinjavam se ali moram napomenuti ali neću o porijeklu Dolaska Hrvata u "vaše krajeve",moj genetski kod je ipak malo više iskombiniran od vašeg pa normalno da postoje stare riječi iz obitelskog korijena i 18 ,19 i 20 stoljeća. ;)
Dobro da ne koristim stručnu francusku terminologiju u običnom razgovoru kao i određene turcizme koji su i sami pomalo iskrivljeni zbog neprosvjetljenih otaca ali ne ide bolje ni Hercegovcima a još manje Bošnjacima ili nekad zvanim Bosancima(nema veze sa bosim nogama*)A što mislite šta ima kod Dalmatinaca,Ličana,Baninaca,Srijamaca,Baranjaca,Međimuraca,Istrana...neću riječima opisivati sve narode i narodnosti unutar države ili Županije.
 

Ah da?

 

Naši ustavotvorci (injžinjeri*)koriste starohrvatski književni jezik izvučen iz povjesnih spisa tako da ne pomišljate da su to novo tvorenice (naravno da ima i toga;npr.četvernožno gurala sa dva puhala ili slično?) zbog ne govorne komunikacije koliko više glamura kako su i koliko prosvjećeni (učeni ili učeniji od običnog pučanstva)kao i radi doticaja sa svojim akademskim kolegama(određeni kulturni znastveni kružoki) ali i dostojastvenici pa vjerovatno toga ima i od baruna Trenka i Zrinjskog,Marije Zagorke ,Radića ili čak i Mačeka...lako ste prihvatili Imenicu ili zamjenicu "Pijatet" i to tek nakon službene uporabe našeg predsjednika I.Josipovića a i da li znate koliko ste ponjeli riječi iz riječnika Gospodina Tuđmana kao i Vlade Gotovca pa čak Jadranke Kosor i Ive Sanadera kao i dugih premijera i ministara.Hoćemo li o riječniku ili lingvistici unazad 100 godina i takozvanog totalitarnog koumnističkog režima? Pa dragi Hrvati Nazdravlje*.

 

 
Ovo se zove rehabilitacija i fizikalna medicina i asimilacija za širu javnost - Svim sredstvima zamagljivanje povijesne i književne prošlosti, iskrivljavanje rječnika i kulturnog narodnog blaga Hrvata
 
Po jeziku kojim govore sugovornici, otvara nam se vizija koju nosimo u sebi o kulturi, povijesti, religiji, ekonomskoj moći ili slabosti drugog sugovornika, drugim riječima, otvora nam se vizija o identitetu cijele jedne nacije kojoj sugovornik pripada. Stoga mogu zaključiti sljedeće: Jezik je – ime naroda.
Ovdje se neću zadržavati na kajkavskom i čakavskom narječju, na njihovoj zemljopisnoj rasprostranjenosti, niti na jezičnom povijesnom putu njihovih govornika, već ću se zadržati samo na štokavskom narječju i to na ikavskom govoru. Naime, pored (i)jekavice i ekavice, posebno naglašavamo ikavski refleks glasa jat (ě), koji je, kako vidimo, staroslavenski glas jat (ě) izražen u glasu i, pa je i govor nazvan ikavicom. Prema tome, nema dvojbe da je ikavski govor jedan od imanentnih jezičnih sastavnica hrvatskog jezika koji daje ime dijelu naroda uklopljenog u hrvatsku jezičnu skupinu, a nikako kao novi jezik izvan hrvatskog standardnog jezika za uporabu neke nove nacije.
Ipak žilav je ovo narod;samo naprijed*dozirana kao i inače*pisana vrlo razumljivim jezikom*Timski rad je neophodan da bi vas potaknula ili dodatno «ohrabrili» za aktivan stav u borbi.U nadi da ce prirucnik ostvariti navedene ciljeve, s poštovanjem * autorica.
 
 
 
 
 
 
 

Popular Posts