Naše i Vaši "Civic" Barijere građanske odgovornosti kroz moralne pobude i liberalnim teorijama političke obveze ustavnoga patriotizma”kroz procese socijalne dezintegracije čovjeka uronjenog u svijet stvarnosti

Što je to zagovaranje alternativnih rješenje za samu nužnost nekoga oblika politike u zajednici?




 

Naše Društvo je Grupa individualaca koji dijele zajednički zemljopisni položaj te koji su vođeni zajedničkim političkim autoritetom te dominantnim kulturnim identitetom. Suradnja utemeljena u društvima omogućava njegovim članovima da profitiraju na načinima koji inače ne bi bili mogući na osobnoj razini - možemo postići više zajedno nego pojedinačno. Kako bi društvo funkcioniralo potrebna su mu uobičajena pravila. Ne postoji dobra ili loša vrsta društva. Pojedinci će kreirati društvenu strukturu za koju se nadaju kako će im omogućiti ispunjavanje njihovih nada i težnji , definiranih prema njihovim vrijednostima na način na koji oni pronalaze svoj život poželjnim.

Demokratska politika jest oblik kolektivnoga djelovanja, ne može se cijeli odnos u demokraciji svesti na legalni odnos i jedinstvo (zajednički interesi) na agregaciju (zbroj) pojedinačnih

preferencija o građanskoj savjesti, moralnoj ozbiljnosti, političkom integritetu i shvaćanju što znači biti puni član države (polity), kao i prihvaćanju svih pobuda i pritiska koji dolaze iz prevladavajuće političke kulture.

Naš Patriotizam zahtijeva zajednicu, ali ne ujedinjeni identitet koji bi zapostavljao ili osporavao identitet manjina ili takozvanih autsajdera koji to nisu već su manje skupine pojedinaca koji žele biti slobodarski integrirani i oslobođeni na različite načine(autonomija) .Problem suvremenoga doba, ipak treba upozoriti na određene slabosti teorije postmodernoga ili kozmopolitskoga građanstva i demokracije. U tim teorijama nije objašnjeno kako zapravo dolazi do širenja i zagovaranja tzv. manjinskih prava, prava na razliku itd., ako je građanstvo ponajprije individualističko, univerzalno u statusu, te kako je moguće u transnacionalnim zajednicama prevladati problem “demografskog deficita” ako u njima nije baš jasno kako izgraditi zajednički politički prostor ...odnos podanika/građana i države (autoriteta).

 

 

Zastupnik. Osoba koja na temelju zastupničkoga mandata zastupa birače u parlamentu. Biraju ga građani na osnovi pasivnoga biračkoga prava. Zastupnički mandat može biti imperativni (obvezujući) i predstavnički (neobvezujući). Kod imperativnoga (obvezujućega) mandata zastupnik je odgovoran svojemu biračkomu tijelu (ili delegaciji); biraju ga u malim izbornim jedinicama i ima izravan kontakt sa svojim biračima. Kod predstavničkoga (neobvezujućega) mandata zastupnik odgovara apstraktnomu narodu, odn. svojoj savjesti, a u mnogim državama onoj političkoj stranci koja ga je kandidirala i na čijoj je listi izabran.



!političke obveze građana nisu isto što i njihove pravne obveze."kultura općenito mora se učiti i stjecati procesima organizirane političke edukacije. Samo institucionalna rješenja ne mogu riješiti problemedemokracije (pasivnost i otuđivanje građana, rast nepovjerenja ljudi u institucije i političare, pitanje solidarnosti itd.). Za te probleme potreban je i sustavan politički odgoj.

 





 

 

Zahtjevi za oživljavanjem zajednice tradicionalnoga tipa?- kako treba razvijati svijest o dobrovoljnoj obvezi, a ne samo o legalnoj dužnosti.

 

Kako transformirati, povezivati i integrirati određene cjeline, ali bez moći i moguće dominacije.Kako osigurati etiku participacije u tom kozmopolitskom "političkom prostoru" procesa birokratizacije i oligarhizacije međunarodno - transnacionalnog djelovanja..Pojam političke jednakosti, moguća tek na razini nacionalne države.Ali se dio odgovora može naći i u nedostatku razvoja kritičke samorefleksije kod građana o vlastitom statusu i poziciji u demokraciji.Pojedinačni doprinos ne može izmijeniti logiku velikih brojeva, s jedne strane zapravo će sve biti kako će biti i bez njegova angažmana, a s druge ga strane nitko ne može spriječiti da se koristi rezultatima kolektivnoga djelovanja. Zbog tih razloga racionalni pojedinac neće biti spreman na neku žrtvu kako bi se postigli ciljevi koje on dijeli ili ne dijeli s drugima.
 
Građanske vrijednosti i stavovi Ja i Ti poruke, tumačenje neverbalne komunikacije, kodiranje i dekodiranje /parafraziranja, sažimanja, fokusiranja, preoblikovanje

U procesima školovanja edukacija je nužna zato što podrazumijeva razvoj znanja, razumijevanja i primjene znanja, zapravo razvoj svijesti, vrijednosnih orijentacija i vještina djelovanja. Samo ona može kultivirati pojedince da uspješno uravnotežuju dimenzije građanstva, odnose između prava i obveza, između interesa i identiteta, između vrijednosti i interesa, između pasivnosti i aktivnosti.



Složenost promjena kroz koje danas prolaze odgojno-obrazovni sustavi u svijetu posljedica su dvaju međusobno povezanih procesa: uspostave globalnog tržišta temeljenog na proizvodnji globalno konkurentnih znanja i tehnologija te širenje kulturno pluralnih demokrartskih društava uređenih na načelima ljudskih prava, ravnopravnosti i vladavine prava. Pokretačka snaga tih procesa su informirani, visokoobrazovani, kreativni i motivirani građani, a odgoj i obrazovanje ključni čimbenik njihova razvoja. U skladu s tim, u odgoju i obrazovanju se napušta dosadašnje načelo učenja i poučavanja radi stjecanja faktografskog znanja i prihvaća načelo učenja i poučavanja radi stjecanja aplikativnog i transformativnog znanja i vještina koju su otvoreni inovativacijama i nadograđivanju sukladno ubrzanim promjenama u društvu, kulturi, gospodarstvu, znanosti i tehnologiji. Takve promjene u pristupu obrazovanju, učenju i poučavanju jamstvo su osiguranja kvalitetnijeg života građana u njegove tri ključne dimenzije: privatnoj, društveno-kulturnoj i profesionalnoj. Pojam kompetencije funkcionalno objedinjuje odgoj, obrazovanje, izobrazbu, usavršavanje i samoučenje sa svrhom ispunjavanja potreba pojedinca, društvene zajednice i tržišta. Iako do danas nema općeprihvaćenog određenja kompetencije, europske zemlje se sve više opredjeljuju za holistički pristup u sklopu kojega se kompetencija određuje kao višedimenzionalna i transferalna kvaliteta djelovanja. Ona uključuje znanja, vještine, vrijednosti, stavove, osobine ličnosti, motivaciju i obrasce ponašanja kojima pojedinac raspolaže i koje po potrebi pokreće kako bi riješio neki problem ili zadatak. Usmjerenost na kompetenciju u obrazovanju znači stavljanje naglaska na ishod ili rezultat učenja.

 
 
 
Ka teorijskim pretpostavkama
 
 
Hrvatski građanin je temelj hrvatske državne vlasti; da su prava, slobode, dužnosti i odgovornost pojedinca kao građanina Republike Hrvatske uređeni Ustavom i zakonima; koja* građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava štiti Ustav Republike Hrvatske; što je ustavna državna vlast; značenje trodiobe vlasti, zašto je trodioba nužna u demokraciji, koje tri grane čine vlast i koje su funkcije pojedinih grana vlasti; koje zadaće ima pojedina grana vlasti u zaštiti prava građana Republike Hrvatske . Što je politička ideologija i o nekim od vodećih političkih ideologija kroz povijest; razumijevanje veze između političkih ideologija i oblika vlasti; razlikovanje demokratski od nedemokratskih režima, načini na koje funkcionira vlast u nedemokratskim režima; neki od nedemokratskih režima; po čemu se građani u demokraciji razlikuju od pripadnika nedemokratskih režima; prava pojedinca koja se krše u nedemokratskim režimima.
O slobodi mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti; znam što su stereotipi, predrasude i diskriminacija po različitim osnovama; razumijem vezu između stereotipa, predrasuda i diskriminacije te njihov utjecaj na odnose među pojedincima i društvenim grupama; poznajete li odredbe Ustava Republike Hrvatske kojima se zabranjuje diskriminacija i širenje mržnje; koje su to najvažnijih tehnika oslobađanja od stereotipa i predrasuda te suzbijanja diskriminacije temeljene na nepoštivanju kuturnih razlika; razumije da je interkulturni dijalog ključ stabilnosti višekulturne demokratske zajednice..
 
 
 
S vremenom se značenje 'demokracije' promijenilo, a suvremena se definicija jako mijenjala od 18. stoljeća, otkad su se uvodili razni "demokratski" sustavi u mnogim državama.Postojanje izbora za tijela odlučivanja, pa i općeg biračkog prava, samo po sebi nije dovoljan uvjet da bismo neki politički režim nazvali demokratskim u suvremenom smislu riječi.
Nakon donošenja novog hrvatskog Ustava (u prosincu 1990) i osamostaljenja Hrvatske (u listopadu 1991) donesene su daljnje zakonske promjene kojima su uklonjeni svi elementi staroga sustava, pa su izbori 1992. vođeni u okviru novog sustava predstavničke demokracije.Ali svijest starog građanina i građanstva kao i generacija nakon njih i sa njima još unatoč tome nije promjenjena.Gdje se određena kulturno subjektivna prava pojedinaca kojeg štitimo od pukog glasa većine*.Da li je Sustav međusobnog nadzora među granama vlasti napokon usvojen?
 
Neke ograde ili tarabe još postoje,Odluke koje se donose putem izbora ne donose svi građani nego samo oni koji žele sudjelovati glasovanjem.Primjerice ako je na izbore izišlo 50% biračkog tijela, a za valjane izbore je potrebno ostvarit 50%+1 od svih važećih glasova u nekim izborima, tada je moguće da neka vlada bude izabrana s manje od 25% od cijelokupnog biračkog tijela. Ne izlazak na izbore ne znači da oni koji nisu glasovali da podržavaju vladu koja je tako izabrana.
Neki ukratko definiraju demokraciju kao "vladavina većine uz prava manjine."
U biti, suradnja opozicije znači da se u demokraciji različite strane zalažu za iste osnovne demokratske vrijednosti. Iako se politički suparnici ne slažu, trebaju prihvaćati jedan drugoga i biti svjesni legitimne i važne uloge koju igraju protivnici. Temeljna pravila društva moraju poticati snošljivost i uljudnost u javnim raspravama. U takvom društvu gubitnici prihvaćaju odluku glasača na izborima i mirno prenose vlast. Gubitnici su sigurni da neće izgubiti život ni slobodu, nego da će i dalje sudjelovati u javnom životu. Opozicija ne mora odobravati politiku vlade, ali mora poštivati temeljnu legitimnost države i samog demokratskog procesa.Da li Građanin prevladava svoje egoistične a grupa svoje partikularne interese uvijek u korist općeg dobra???
 
Jedan od Hrvatskih primjera**teorija pravne regulative i prakse u suvremenoj državi o presedanu u praksi Sabora*
'Kao prvo, ne znam da sam pozvan kao svjedok. Drugo, svaki hrvatski građanin zna koje su njegove građanske dužnosti. Ne vidim po čemu bih ja bio različit od ostalih građana. Mislim da nijedan hrvatski dužnosnik, ako se treba odazvati, neće od toga bježati. U Hrvatskoj definitivno treba dopustiti da svaka institucija radi svoj posao i onda će nam svima biti bolje. Treba dati podršku predsjednici vlade, vladi i svim institucijama koje su započeli nesmiljeni obračun s korupcijom', rekao je Šuker, dodajući kako misli da je to 'pitanje neukusno i da vodi politikanstvu'.
 
(freedom of acces to Her Majesty)"

Članak 71.
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
 

Članak 76.
Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.
Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.
Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.
Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom se slučaju izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora.
Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor.
 
Ključne riječi: politički imunitet, parlamentarni imunitet, imunitet neodgovornosti, imunitet nepovredivosti.O svrsi i granicama imuniteta u suvremenim društvenim uvjetima, odnosno, o možebitnim potrebnim promjenama koje bi se u ovoj, izuzetno osjetljivoj materiji, trebale izvršiti.

 


 

 
 


 
dio ・parlamentarnog folklora・ i sastavni dio ・političke igre・









 
 
 
 
 
 
 
 
 
Odluka Sabora je tako proglašavana ・ustavnim udarom・ (Milanović), ・kršenjem Ustava・ (GONG),・protivna Ustavu i Kaznenom zakonu・ (osoba koja obavlja političku ili javnu djelatnost ne može počiniti kazneno djelo uvrede ili klevete) (prof. dr. Zlata Đurđević), ・protivna pravilima koja su normalna u jednoj normalnoj zemlji・ (prof.dr. Zvonimir Lauc), ・protuustavna i crna mrlja HDZ-a・ (prof.dr. S. Letica),・odluka koja donosi priličan debalans u politički život・ (predsjednik Republike prof. dr. Ivo Josipović, pa čak i odluka koja pokazuje ・totalno nerazumijevanje Ustava i stečenih stupova demokracije・, te predstavlja・kraj parlamentarizma i početak povratka u prošlost, koju ne smijemo zaboraviti・ (prof.dr. B. Smerdel).

 

 

O čuvenoj maksimi Voltairea o snošljivost spram ・mrskog govora・: ・Ne slažem se niti s jednom riječi koju si izgovorio, ali ću do smrti braniti tvoje pravo da ih izgovoriš!・.


 Ozbiljne znanstvene rasprave u velikom broju suvremenih demokratskih država, s jedne strane, iz razloga što se u njima u sve većem broju razotkrivaju korupcijske
i kriminalne afere, 4 u kojima su, na žalost, bili uključeni, uz predstavnike izvršne vlasti, i zastupnici, koji su, ne rijetko, zloporabili imunitet i spriječavali uvid u svoje poslove i moguće zloporabe,5 prolongirali, pa čak i izbjegavali kaznenu odgovornost (mogućnost zastare!), i s druge strane, što vrlo često zastupnici, smatrajući imunitet isključivo kao osobni privilegij,6 a ne kao pravno sredstvo zaštite neometanog rada zastupnika i parlamenta, zlorabe isti da bi slobodno i bez odgovornosti vrijeđali, klevetali ili ugrožavali ugled, čast i dostojanstvo drugih ljudi, posebno onih iz suprotnih političkih krugova.7
 
Da se korupcija među visokim dužnosnicima sve više širi govori i činjenica da je Europski parlament 2011. godine u dva navrata ukinuo imunitet zastupnicima EU parlamenta. Rumunjskom zastupniku Adrian Severinu zbog umješanosti u aferu ・novac za lobiranje・ i austrijskom članu EU parlamenta Hans-Peter Martinu zbog optužbi da je prisvojio oko 1.5 milijuna dolara namijenjenih za predizbornu kampanju.
 
Jedno je u svim raspravama ipak zajedničko, a to je da u suvremenim uvjetima postaje važnije pitanje kako zaštititi zastupnika od njegovih mogućih zloporaba parlamentarnog
privilegija - imuniteta, koji se često, od strane zastupnika interpretira i shvaća kao・moć bez odgovornosti・.O ustrojstvu vlasti*Ratione loci, s obzirom na opseg i prostor unutar kojega se osigurava zaštita.Nema sumnje da je ova zaštita prvenstveno zastupljena u samom sjedištu parlamenta. U slučaju dislociranja parlamentarnog rada van njegovog sjedišta(u pravilu rad parlamentarnih radnih tijela), zastupnici uživaju ovaj oblik zaštite prilikom izvršavanja njihovih parlamentarnih obveza i van sjedišta parlamenta.
 
Podizanje razine kulture u javnim nastupima, a posebno kulture dijaloga u raspravama trebao bi biti temeljni zadatak ne samo za sve političke stranke,već i sve druge sudionike u političkom životu Hrvatske, a posebno za medije,jer samo javnom osudom neprimjerenog govora zastupnika može se utjecati na podizanje razine komunikacije među sudionicima političkog života. Najveća kazna za zastupnike bi trebala biti da ih se medijski osudi i izolira, na način da im se ne pridaje veća pažnja, te da ih stranke više ne postavljaju na izborne liste, i konačno, na biračima ostaje da takvima ne daju svoj glas.
 
Rasprostranjenost politike u državi *podmićivanja političara, korupcije i skandala u svezi sa sukobom interesa, i često otežavanje ili sprječavanje, pa i izbjegavanje, pokretanja kaznenih postupaka i kaznene odgovornosti zastupnika pozivanjem na imunitet.In flagrante delicto/ Suvremena ustavno-pravna teorija u samim temeljima demokratskog sustava vlasti.
 
Slučaj Tomislava Sauche kojeg ova tijela terete da je putem lažnih putnih naloga oštetio državni proračun za više od pola milijuna kuna.
Bivši premijer Ivo Sanader od danas u 17 sati u bijegu je pred institucijama pravne države!
Sabor je Ivi Sanaderu jednoglasno sa 104 glasa danas poslijepodne skinuo imunitet za pritvor i da nije napustio Hrvatsku policija bi ga lišila slobode i stavila u pritvor odnosno istražni zatvor.Sanadera se tereti za udruživanje za počinjenje kaznenog djela iz čl. 333 stavka 1 Kaznenog zakona (prvooptuženi u slučaju Fimi-media) te za zlouporabu položaja i ovlasti (čl. 337, st. 1 i 4) (u slučaju Dioki HEP u kojem trećeoptuženi). U tom je slučaju četvrtooptuženi Robert Ježić, vlasnik Novog lista.Zahtjev DORH-a upućen Saboru odnosi se na lišenje slobode, određivanje pritvora i istražnog zatvora.
Glasnogovornica MUP-a Slovenije Vesna Drole potvrdila je da je Sanader prešao hrvatsko-slovensku granicu te da ga je vozila kćer Bruna. Za sada nema informacija kamo je dalje otputovao. Slovenska policija kaže kako su ga pustili jer s hrvatske strane nisu dobili nikakvu informaciju o Sanaderu.
 


PREDSTAVNICA neformalne udruga građana Pokret otpora - Riječani protiv korupcije, Slavica Šota, ocijenila je u utorak da je saborski zastupnik Slavko Linić tužbama koje je podnio protiv Šote odlučio "zaštititi svoj kriminal" nadajući se da će "izbjeći pravdi", odnosno da će se uz pomoć Općinskog suda u Rijeci "oprati od svega što mu se stavlja na teret".




Obraćajući se novinarima ispred zgrade Županijskog suda u Rijeci Šota je kazala da je Linić protiv nje podnio dvije tužbe zbog klevete, jednu zbog navoda izrečenih ispred Gradske vijećnice, a drugu zbog navoda iz svjedočenja u postupku u kojem je Linić tužio portal index.hr.

 

Merzel popila kavu s Linićem, prisegnula pa joj skinuli imunitet VIDEO: Mandatno imunitetno povjerenstvo jednoglasno je i bez rasprave predložilo Saboru skidanje imuniteta Lovrić Merzel kako bi se mogla proširiti istraga protiv nje.Istraga protiv Lovrić Merzel otvorena je zbog sumnje da je sisačko-moslavačku županiju oštetila za više od 10,5 milijuna kuna, te je u međuvremenu i nekoliko puta proširivana. Osim plaćanja savjetnika, na što je potrošila oko šest milijuna kuna, tereti ju se da je zgradu Hitne pomoći preplatila za četiri milijuna kuna, trošila javni novac na zabave, privatne troškove plaćala službenom karticom, te raskinula dogovor o prodaji Cesta Sisak, oštetivši županiju za još 200.000 kuna.

Na upit smatra li on, s obzirom na svoje političko iskustvo, baš kao i bivši premijer Ivo Sanader, da su iskazi u slučaju Planinska dobiveni ucjenom, Brkić je kratko odgovorio kako takvo što ne želi komentzirati. Napomenuo je samo kako treba pustiti državnim institucijama da rade svoj posao.

Zahtjev za skidanje imuniteta Čobankoviću odnosio se na optužnicu u slučaju Planinska. USKOK je, prošlog tjedna podignuo i petu optužnicu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, koja se odnosi na slučaj Planinska, a mediji navode da je uz njega optužen i Čobanković te bivši HDZ-ov saborski zastupnik Stjepan Fiolić i njegova tvrtka Mesnice Fiolić te glavni direktor Inženjerskog biroa Mladen Mlinarević.

 

Hrvatski sabor u srijedu je potvrdio stav Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) te odbio skinuti zastupnički imunitet, odnosno odobriti vođenje kaznenog postupka protiv ‘mostovaca’ Bože Petrova i Mire Bulja, koje je za klevetu tužio Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a.

Karamarko je Petrova i Bulja tužio zbog izjava danih za predizborne kampanje krajem kolovoza 2016. u Zadru, a u kojima su naveli da je “Karamarko smijenjen jer je uhvaćen u kriminalnim radnjama”, odnosno da su “to političke elite koje su izdale nacionalne interese štiteći Karamarka, Sanadera i sve pljačke koje su se ranije događale”.

Karamarko je ocijenio da su time iznijeli neistine koje mogu štetiti njegovoj časti i ugledu.

Praksa je MIP-a i Sabora da odbija zahtjeve za skidanje imuniteta kada to traže privatni tužitelji, ne i kada to traži državno odvjetništvo ili sud.
 

Prvi nestranački predsjednik Vlade.Izglasano mu je nepovjerenje u Hrvatskom Saboru.22. siječnja 2016. - 19. listopada 2016.Tihomir Orešković (Zagreb, 1. siječnja 1966.), hrvatski je i kanadski poslovni čovjek.


Patriotizam ili domoljublje (lat. patria, otadžbina, odnosno od grčkog patrios, porijeklo, pripadnost) je najistaknutiji vid ljubavi prema domovini. Patriotizam se također može smatrati idejom, ideologijom i pokretom. U mnogim državama svijeta postoje patriotske političke partije koje se zalažu za to da se ljubav prema domovini stavi ispred svih ideala i da se njemu podređuju ostale političke vrijednosti.Indoktrinacija je proces usađivanja ideja, stavova, kognitivnih strategija ili profesionalne metodologije.Uglavnom se razlikuje od procesa obrazovanja zbog toga što se od osobe koja je indoktrinirana ne očekuje kritički osvrt niti dovođenje u pitanje doktrine kojom je dotična osoba naučena. Zbog toga se ovaj termin može koristiti i pežorativno, često u kontekstu obrazovanja, političkog mišljenja, teologije ili religijske dogme. Ovaj izraz usko je povezan sa socijalizacijom. U standardnom govoru indoktrinacija je često povezana s negativnim konotacijama, dok se socijalizacija odnosi na kulturno ili obrazovno učenje.

Promišljanja o političkim sustavima i Političkim Strujama - svako promišljanje o društvu nužno temelji na nekakvom, eksplicitnom ili implicitnom, jednostavnom ili kompleksnom, psihološkom

modelu pojedinaca * o »održavanje resursa«, »ekologija ljudskog blagostanja«, »prezervacionizam«, »oslobo|enje životinja« i »ekocentrizam« s »autopoietičnom intrinzičnom vrijednosnom teorijom«, »transpersonalnom ekologijom« i »ekofeminizmom«. I osnovna stajališta »ekomarksizma«, »ekosocijalizma«, »ekoanarhizma«, »ekokomunalizma«, »bioregionalizma«, »dubinske ekologije« te posebice »socijalne ekologije«o pojedinca koji misli, odlučuje, raspravlja i sudjeluje.O Razina povjerenja i različitosti ustroja institucija i procedura.

Da bi se moglo dobro funkcionirati, građani moraju zadovoljiti određene kriterije.Trebali bi biti zainteresirani za politiku, posjedovati adekvatno znanje o politici,znati koje su sve alternative te aktivno sudjelovati u političkoj sferi.

Kakav je Pristup povijesnim različitosti* stupnjevane vjere u sposobnost građana* i vjerovanje u demokraciju kao sustavto sve takav oblik političkog sustava zahtijeva od svojih građana; ta promišljanja bila su misao vodilja za teorijska i empirijska istraživanja koja su se nastavila do danas-pod pojmom demokracija osim teorije razvoja iz sekunde u sekundu barem se nadam* dešava se i praktično usvajanje/objašnjenje-zakoni su nadogradivi,ustavi,mišljenja,politika,sustavi...i tako dalje.Barem bi trebali biti;negdje je potrebno dan a negdje godinama prihvaćanja ili prepoznavanja da je to dobro,dovoljno dobro,bolje ili loše.Ocjena ovisi o cjelokupnoj državi kao i sam ustroj.Moderna demokracija suočena s problemima jer se građani ponašaju te slike nisu nužno u skladu sastvarnim svijetom.O niskom znanju i općenito pesimističnoj slici.

a priori postavljenim modelima, škole mišljenja koja se “razvija iz nezadovoljstva* moji i vaši mentalni prečaci*

pod nazivom hipoteza minimalnog efekta Psihopatologije Politike u nesvjesnoj međuigri ida, ega i superega te premještanju seksualne energije (libida) rana razvojna iskustva

Jako Potrebna stabilna karakteristika pojedinca koje su rezultat ranijih životnih iskustava!S obzirom na genetsku podlogu i relativnu stabilnost crta ličnosti kroz vrijeme*

"s autoritarnim tipom ličnosti u društvu, u kombinaciji s antidemokratskom propagandom Osobnost je definirana kao trajna organizacija psihičkih sila unutar pojedinca, ključna za pojavu određenog ponašanja te ideološke preferencije. Autoritarna ličnost predstavlja kombinaciju etnocentrizma, negativnih stavova prema grupama čijih osoba nije član, konzervativne ideologije s rigidnim mišljenjem itd..“psihološku identifikaciju sa strankom”.Stranačka identifikacija “postavlja perceptualni okvir kroz koji pojedinac vidi ono što je naklonjeno njegovoj stranci. Što je jača stranačka veza, to je istaknutiji proces selekcije i iskrivljenja percepcije”.

Tko je Ključna ideja modela da se svi navedeni akteri ponašaju racionalno, odnosno da “idu prema ostvarenju ciljeva s minimalnim ulaganjem ograničenih resursa te da poduzimaju samo one akcije za koje je marginalna dobit veća od marginalnih troškova”?Stranke motivirane isključivo dolaskom na vlast te im je cilj osvajanje što većeg broja glasova; građani, s druge strane, “kupuju” od stranaka na načinda maksimiziraju svoju političku i ekonomsku korisnost. To čine tako što uspoređuju promjenu u svojoj korisnosti koja je rezultat djelovanja aktualne vlade s eventualnom promjenom koja bi rezultirala da je u istom periodu na vlasti bila stranka iz opozicije.Pretpostavlja se da su građani i stranke usmjereni isključivo na vlastite interese, a dobrobit društvu proizlazi iz povezivanja tih pojedinih interesa.Vjerojatnost da jedan glas bude presudan bliska je nuli.

Rezultati u okviru demokratskih sposobnosti građana*oni bi trebali biti uključeni u politička zbivanja, posjedovati važne političke informacije, racionalno (kao proces) donositi odluke i kod odlučivanja (barem dijelom) imati na umu nekakvu koncepciju općeg dobra.Nažalost, građani ne zadovoljavaju većinu tih očekivanja. Primjerice,trećina građana nije uopće bila zainteresirana za aktualne izbore, a samo16 posto građana znalo je stavove kandidata u vezi s dvama istaknutim političkim pitanjima .Međutim, zaključak je da ti rezultati nisu poražavajući za demokraciju jer ipak “glasač ima neke principe.

Jako mali postotak građana razumije i točno upotrebljava apstraktne političke pojmove (poput liberalno/konzervativno – %=? posto građana), dok većina ima nestabilne stavove prema specifičnim javnim politikama.

Unatoč niskoj zainteresiranosti i sofisticiranosti, građani mogu donositi dovoljno dobre odluke u političkoj sferi.*Ta argumentacija ne vrijedi ako se pokaže da građani čine sistematske pogreške u mišljenju.


Kako izgleda čovjek iz moga ugla *komputacijska je mašina, procesor informacija – on prikuplja, evaluira, sprema, dovlači i kombinira informacije; i u konačnici donosi političke odluku!



kad se stavovi polariziraju, a suočeni s informacijama koje ne potvrđuju njihove stavove, aktivno traže načine kako diskreditirati te informacije*potrebno motiviranje građana a ne(eng. cognitive miser),ne samo ograničena pažnja,bez radno i dugoročnog pamćenja te korištenja automatskih, nesvjesnih evaluacija. Takva slika građanina ne ulijeva povjerenje, pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da se u okviru tog modela prihvaća nisko znanje o politici u javnosti,preveliku važnost pridaju retorici političkih kandidata, iskazuju prevelik stupanj sigurnosti u svoje procjene itd.


Da li zadovoljavamo demokratska očekivanja?Koji su to pojedinci rođeni kao političke‘prazne ploče’”*.